Osmatračnica u Beogradu-Pionirski park


Kajmakčalanska osmatračnica
Predpostavljam, da svakog dana mnogo građana prođe pored jednog, za Srbiju i Srbe vrlo značajnog spomenika. Puno ljudi ga više ni ne primećuje ili misli da je nasumična gomila kamenja u parku, a on svedoči o jednoj od najvećih borbi iz Srpske istorije. Verujem da mnogi ne znaju o čemu je i šta on ustvari predstavlja.
U srcu grada, na uglu dveju ulica, u uglu Pionirskog parka je spomenik-osmatračnica sa Kajmakčalana. Podseća nas na velike podvige, žrtve i stradanje Srpske vojske u I svetskom ratu.

Kamena utvrda je prekrivena puzavicama i kamenjem, tako da što više podseća na originalnu osmatračnicu koja je srpskim vojnicima bila od velikog značaja u  ovoj bitci.
Mesingane spomen-ploče sa imenima svih generala koji su se hrabro borili u Velikom ratu čine centralni deo ovog nesvakidašnjeg spomenika.



Osvajanje Kajmakčalana je bitka na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu a učesnici bitke su Kraljevina Srbija i Kraljevina Bugarska. Bitka je ostala zapamćena u istoriji po velikom broju žrtava koje je pretrpela srpska vojska, i po nadmorskoj visini na kojoj je vođena.

Kajmakčalan i srpska vojska
Da je Kajmakčalan bio značajna pozicija govore i njegovi nazivi: Bugari su ga zvali "Borisov grad" jer su mislili da je neosvojiv, a Srbi "Kapija slobode" jer su tu prvi put zakoračili u svoju zemlju posle povlačenja.
Bitka je vođena između 12. i 30. septembra 1916. godine, kada je prva srpska armija uz velike gubitke uspela da zauzme vrh Sveti Ilija na visini od 2.524 metara, odgurujući Bugare prema Mariovu, gde je potom postavljena nova linija odbrane. Između 26. i 30. septembra vrh je više puta bio zauziman dok ga srpska vojska nije zauzela 30. septembra. Srbija je imala velike gubitke - od oko 5.000 ljudi uglavnom od bugarske artiljerije.

Ovom pobedom srpska vojska je uspela da zaustavi bugarsku ofanzivu vođenu protiv položaja francuskog generala Morisa Saraja. Ujedno ovo je bila i prva pobeda srpske vojske nakon napuštanja Srbije godine dana ranije.
Zauzimanjem Kajmakčalana olakšano je srpskoj 1. armiji i francuskim snagama da produže operacije u kojima će kasnije biti oslobođen Bitolj. U novembru je osvojen pojas oko Bitolja, uključujući, i sam Bitolj 19. novembra. Ovako je povraćen i oslobođen prvi komad otadžbine.

Posle osamnaest dana teške i neizvesne borbe na Kajmakčalanu, srpska vojska je uspela da otvori „Kapiju slobode“ i da pobedonosno krene put svoje otadžbine. Na volovskim kolima, po lošim putevima i nepovoljnim vremenskim uslovima vojnici nisu poneli samo ponos i slobodu, već i neobičnu uspomenu na veliku pobedu koja im je omogućila povratak domovima.
Poneli su naime, kamenje sa osmatračnice na  Kajmakčalanu, koje i danas stoji u Pionirskom parku.

Na Kajmakčalanu,u spomen vojnicima koji se nisu vratili kući, podignuta je kapela na kojoj piše:
„Mojim div-junacima neustrašivim i vernim, koji grudima svojim otvoriše vrata slobodi i ostaše ovde kao večni stražari na pragu otadžbine“ - posveta Aleksandra Karađorđevića

spomen kapela stradalima



KAJMAKČALAN

Putniče, stani! Ovde leže oni!

Gomile ove prah kraljeva kriju.

S kapom u ruci njima se pokloni,

I redom tako ižljubi ih sviju!

Iz ovih humka, iz hrnjage kama,

Gde truba svesti srca jaka svrsta,

Praznici slave granuli su nama

I mučenike skinuli sa krsta.

Ovde su večni, što vatrama žrtve

I bilom srca probudiše mrtve –

Srbine, stani! Ovde leže oni!

Ovo su naše lavre i oltari;

Njihovim svetlim sjajem se ozari,

I čelo svoje molitvom prikloni!

                                                 
         Aleksa Šantić - 1920 god.


     
Zato, kada budete prolazili kroz Pionirski park, osvrnite se, priđite i pogledajte bolje ovaj neobičan spomenik.
Nekom ko je ne zna ispričajte ovu herojsku priču i setite se kako je skupo plaćena naša sloboda. Pomolite se za sve pale junake i recite im makar i u sebi, Hvala...

CONVERSATION